Zakon o kontroli i ograničenju upotrebe duhana i duhanskih proizvoda za pušenje počinje s punom primjenom prekosutra.
Novi pravilnik o posebnim prostorijama za pušenje izazvao je nezadovoljstvo među ugostiteljima, hotelijerima, ali i pušačima. Od prekosutra, ugostiteljski objekti moraju se pridržavati Pravilnika. Prema preporukama, objekti veći od 50 kvadratnih metara moraju izdvojiti prostor za pušače od najmanje 12 kvadratnih metara, ali ne više od 20 posto ukupne površine, koji mora biti opremljen ventilacijom, ali bez ikakvih usluga.
Prostor od 12 kvadratnih metara mora biti izolovan, s gotovo hermetički zatvorenim vratima, potpunom ventilacijom, izmjenom zraka od deset kubnih metara po satu, filtracijom zraka prema evropskim standardima, a zrak izbačen iz tog prostora mora biti očišćen. Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera u BiH, pita se: “Koji je interes ugostitelja da investira u taj prostor ako je zabranjena bilo kakva usluga u njemu?”
Munira Pašić, dugogodišnja pušačica, ne želi se odreći cigareta. “Ne mogu bez cigareta. Ujutro kad ustanem, popijem kafu i zapalim cigaretu. Bez cigarete sam nervozna i sve mi je pusto. Prilagodit ću se zakonu, ali naći ću mjesto gdje mogu pušiti,” kaže Munira.
Mirela Džaferović, iako nepušač, također ne razumije pravilnike. Smatra da treba voditi računa i o pušačima i o ugostiteljima.
Jasmina Čekrić, članica Federalne komisije za kontrolu upotrebe duhana i duhanskih proizvoda, navodi da je Pravilnik jasan, iako nije povoljan za ugostitelje. “Nije idealno rješenje, nije isplativo za ugostitelje, troškovi su visoki. Amandmani su takvi kakvi jesu, zakon je na snazi, a budući da se u tim prostorijama ne smije posluživati hrana, najisplativije rješenje je potpuno zabraniti konzumaciju duhanskih proizvoda u objektima,” smatra Čekrić.
U prostorima gdje je pušenje zabranjeno, pepeljare nisu dozvoljene. Ako osoba prekrši zabranu, vlasnik ili korisnik prostora dužan je osobu opomenuti, uskratiti joj uslugu ili je zamoliti da napusti prostor. Pravne osobe suočavaju se s kaznama od 2.000 do 5.000 KM, dok odgovorne osobe mogu biti kažnjene s 300 do 1.000 KM, prema saopštenju Privredne komore FBiH.
