Svih posljednjih 12 mjeseci rangirano je kao najtoplije zabilježeno razdoblje u usporedbi s prethodnim godinama, izvijestila je u srijedu EU-ova služba za praćenje klimatskih promjena, dok je generalni sekretar UN-a António Guterres pozvao na hitnu akciju kako bi se izbjegao “klimatski pakao”.
Prosječna globalna temperatura za 12-mjesečno razdoblje do kraja maja bila je 1,63 stepena Celzijusa (2,9 stepena Farenhajta) iznad predindustrijskog prosjeka – čime je to najtoplije takvo razdoblje od kada se vodi evidencija od 1940. godine, izvijestila je Copernicus služba za klimatske promjene.
Govoreći o nalazima, generalni sekretar UN-a António Guterres naglasio je koliko brzo svijet ide u pogrešnom smjeru i udaljava se od stabilizacije klimatskog sistema.
“U 2015. godini, šansa za takvo kršenje bila je skoro nula,” rekao je Guterres u govoru povodom Svjetskog dana zaštite okoliša.
S obzirom na to da vrijeme za promjenu kursa ističe, Guterres je pozvao na smanjenje globalne proizvodnje i upotrebe fosilnih goriva za 30% do 2030. godine.
“Treba nam izlazna rampa s autoputa do klimatskog pakla,” rekao je, dodajući: “Bitka za 1,5 stepeni bit će dobijena ili izgubljena u 2020-ima.”
‘POTPUNO IZVAN KURSA’
Emisije ugljen-dioksida iz sagorijevanja fosilnih goriva – glavnog uzroka klimatskih promjena – dostigle su rekordno visoku razinu prošle godine uprkos globalnim sporazumima dizajniranim da ograniče njihovo ispuštanje i rapidnom širenju obnovljive energije.
Ugljen, nafta i gas još uvijek čine više od tri četvrtine svjetske energije, a globalna potražnja za naftom ostaje jaka.
Najnoviji klimatski podaci pokazuju da je svijet “potpuno izvan kursa” od cilja ograničenja zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa – ključnog cilja svjetskog Pariškog sporazuma iz 2015. godine, rekla je zamjenica generalnog sekretara WMO-a Ko Barrett.
“Moramo hitno učiniti više kako bismo smanjili emisije stakleničkih plinova, inače ćemo plaćati sve veću cijenu u smislu triliona dolara ekonomskih troškova, miliona života pogođenih ekstremnim vremenskim uvjetima i ogromne štete za okoliš i biodiverzitet,” rekla je Barrett.
Barrett je opisala hlađenje uzrokovano La Nina vremenskim uvjetima, koje se očekuje kasnije ove godine, kao “samo kratkotrajan prekid” u porastu topline koja se osjeća širom svijeta.
“Svi moramo biti svjesni da moramo preokrenuti ovu krivulju i moramo to učiniti hitno,” rekla je.
Iako je prošla godina zabilježena kao najtoplija kalendarska godina s temperaturom od 1,45 stepeni Celzijusa (2,61 stepen Farenhajta) iznad predindustrijskih temperatura, barem jedna od narednih pet godina vjerovatno će biti još toplija od 2023. godine, pokazuju podaci WMO-a.
Naučnici iz Copernicusa su rekli da su se desili neki iznenađujući događaji – kao što je nagli gubitak morskog leda na Antarktiku u posljednjih nekoliko mjeseci – ali da su ukupni klimatski podaci u skladu s projekcijama o tome kako će rastuće emisije stakleničkih plinova zagrijati planetu.
“Nismo vidjeli ništa slično u posljednjih nekoliko hiljada godina,” rekao je direktor Copernicusa Carlo Buontempo.
Guterres je uputio kritiku kompanijama za fosilna goriva.
“Donovi klimatskog haosa – industrija fosilnih goriva – ostvaruju rekordne profite i uživaju u trilionima dolara subvencija koje financiraju porezni obveznici,” rekao je.
Povlačeći paralelu s mnogim vladinim ograničenjima na oglašavanje štetnih supstanci poput duhana, rekao je: “Pozivam svaku zemlju da zabrani oglašavanje kompanija za fosilna goriva, i pozivam medije i tehnološke kompanije da prestanu prihvatati oglašavanje fosilnih goriva.”
