Novi izvještaj ističe kako su pravne promjene u Bosni i Hercegovini ograničile mogućnost grupa na društvenim mrežama da djeluju kao alati za mobilizaciju kampanja na lokalnom nivou.
Novi izvještaj BIRN-a naglašava kako su nedavne izmjene zakonskih odredbi u dva politička entiteta Bosne i Hercegovine smanjile slobodu govora u online prostoru.Istraživanje napominje da su društvene mreže, posebno Facebook, igrale ključnu ulogu u mobilizaciji i ujedinjavanju građana u protestima za pravdu i protiv zagađenja okoliš
“Međutim, ova mobilizacija je naišla na metode za ušutkavanje i diskreditaciju protestanata, uključujući kampanje blaćenja, izmjene zakona koje ograničavaju slobodu izražavanja i online nadzor od strane vlasti i policije,” navodi se u izvještaju.
Počevši od 2012. godine, s protestima za Spas Picinog parka u Banjoj Luci, administrativnom centru Republike Srpske, aktivisti su koristili ove platforme za dijeljenje informacija, organiziranje akcija i mobilizaciju velikog broja ljudi. Facebook grupe koje su dijelile informacije i koordinirale aktivnosti okupile su od 40.000 do 100.000 članova, a objave su se široko dijelile online.
“Korištenje društvenih mreža od strane aktivista isprva je bilo spontano, ali je postajalo sve organizovanije i strateški planirano, kao što se vidjelo u slučaju protesta za rijeku Kasindolsku 2020. godine,” dodaje izvještaj.
Protesti “Pravda za Davida”, zbog nerazjašnjene smrti mladića u Republici Srpskoj, također su iznjedrili Facebook grupu sa oko 100.000 članova.
Ali istraživanje bilježi smanjenje internet slobode nakon 2020. godine i pandemije COVID-19, kada su vlasti u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine izricale kazne ljudima koji su dijelili mišljenja online. Izvještaj također napominje da su nedavne izmjene Krivičnog zakona Republike Srpske, koje su ponovno kriminalizirale klevetu, negativno utjecale na ljude koji su sada “oprezniji kada objavljuju sadržaj online, dok aktivisti koriste sigurnije kanale komunikacije.
“Kampanje blaćenja, izmjene zakona i pokušaji uvođenja restriktivnijih mjera utjecali su na slobodu izražavanja online u cijeloj zemlji,” zaključuje izvještaj.
